Dobar godišnji odmor
Ponekad se poslije godišnjeg odmora osjećamo kao da nam treba još jedan, „pravi“ godišnji. S druge strane, ako nam se i desi „odmor iz snova“, točno takav kakav smo priželjkivali, iznenađeni smo koliko brzo izblijedi taj povlašteni osjećaj zadovoljstva koji je prisutan neposredno nakon povratka.
Cilj ovog članka je osvijestiti i koristi od godišnjeg odmora i neka kriva očekivanja. Proučili smo što kaže znanost i kakve benefite, osim kratkotrajnog olakšanja, godišnji odmor uistinu donosi te kako maksimalno od njih profitirati.
Benefiti za fizičko i psihičko zdravlje
Brojne studije pokazuju zdravstvene benefite za kardiovaskularni sistem kod redovitog korištenja godišnjih odmora. Najznačajnija studija objavljena je u časopisu Psychosomatic Medicine u 2000. Trajala je 9 godina i praćeno je oko 12 000 muškaraca srednjih godina s visokim rizikom od srčanih bolesti. Studija je pokazala značajno smanjen rizik od srčanog udara, ali i drugih teških zdravstvenih problema kod osoba koje su redovito odlazile na godišnji odmor.
Metabolički sindrom (inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha, visoka razina kolesterola i povišen krvni tlak) bio je predmet jedne manje studije iz 2019. objavljene u časopisu Psychology and Health, provedene na skupini od 60 zaposlenih žena. Istraživači su pronašli da će žene koje redovito koriste godišnji odmor imati značajno manju šansu za dijagnozu ovog sindroma. Rizik se sa svakim dodatnim godišnjim odmorom smanjivao za čak 25%.
Odmor može spriječiti psihičku iscrpljenost i povećati otpornost na stres. Istraživanje udruženja American Psychological Association o utjecaju odmora na snižavanje razine stresnog hormona koji je glavni uzrok zdravstvenih problema zaposlenih pokazuje da slobodno vrijeme pomaže smanjenju razine stresa samim time što se zaposlenici odmiču od aktivnosti i okoline koju povezuju sa anksioznim reakcijama.
Odmori mogu poboljšati raspoloženje i smanjiti stres uklanjanjem ljudi iz aktivnosti i okruženja koje povezuju sa stresom i tjeskobom. Kanadsko istraživanje u kojem je ispitano preko 800 odvjetnika pokazalo je da odmori smanjuju depresiju i da osobe nakon odmora manje podliježu stresu zbog posla.
Čak i kratak odmor može smanjiti stres. Malo japansko istraživanje otkrilo je da je kratko, trodnevno putovanje u slobodno vrijeme smanjilo percepciju stresa i smanjilo razinu kortizola “hormona stresa”. Dok su švedski stručnjaci 2013. objavili istraživanje o stopi konzumacije antidepresiva tijekom razdoblja odmora (na primjer, tijekom mjeseca srpnja) i uočili da se tada izdaje značajno manje lijekova.
Mentalni fokus, kreativnost i produktivnost
Richard Davidson, profesor psihologije i psihijatrije sa Sveučilišta Wisconsin otkriva da kad putujemo „razbijamo“ svoju uobičajenu rutinu. Doživljavamo jači osjećaj prisutnosti i mentalne aktiviranosti. To znači da u nepoznatoj okolini ne možemo biti na „autopilotu“. To smanjeno poznavanje okoline je za većinu ljudi poticaj da budu potpunije prisutni i da se stvarno „probude“.
Promjena mjesta ne utječe samo na povećanu mentalnu aktivnost, već i na kreativnost. Jedna studija objavljena 2014. uspoređivala je modne revije 270 vrhunskih dizajnera kroz 21 sezonu. Dizajneri koji su radili izvan svojih matičnih zemalja proizveli su značajno više novih i originalnih kreacija. Zaključak istraživanja bio je da promjena mjesta boravka potiče kreativno mišljenje i stvaranje.
Prema istraživačkoj studiji objavljenoj u The Journal of Positive Psychology, čini se da kratak jednodnevni odmor ima sličan učinak kao i meditacija. U jednom kratkom istraživanju koje je uspoređivalo efekte meditacije i korištenja dana godišnjeg odmora sudionici su izvijestili o smanjenju negativnih emocija, povećanju osjećaja psihičke ravnoteže i pozitivnog emotivnog stanja, povećanoj pažnji i svjesnosti te smanjenom odgovoru na neugodne podražaje. Istraživanje je otkrilo da su i vježbe meditacije i odmor povezani s osjećajem psihičke dobrobiti i povećanim kapacitetom pažnje, što je svakako potrebno za uspjeh u bilo kojoj radnoj aktivnosti.
Kako uzeti najbolje od godišnjeg odmora
U ovo doba godine veliki broj nas veselo se i zainteresirano upušta u razgovore o planovima za godišnji odmor. Od godišnjeg očekujemo fizički odmor, relaksaciju, vrijeme s najbližima, naspavanost, nove doživljaje, promjenu rutine, uzbuđenje, zanimljive susrete i mjesta ili pak samo to da ćemo cijeli dan u hladu neometano pijuckati pivo. Od sebe očekujemo da budemo zdravi, motivirani i druželjubivi. Planiramo da ćemo proći bez zastoja u prometu. Niz je moguće nastaviti očekivanjima da ćemo bez planiranja i kupovine biti adekvatno opremljeni za put, obići sve planirane lokacije, pocrnjeti bez da izgorimo, popraviti izgled ili fizičku kondiciju i pročitati nekoliko knjiga.
Uz sve nabrojano, plan nam je skroz se opustiti i biti potpuno bez pritisaka, što već samo po sebi može kreirati pritisak.
Velika je vjerojatnost da barem jedna ili više stvari neće ići po planu. U tom pogledu svakako može pomoći tehnika pisanja želja i planova na papir. Nakon toga, treba precrtati pola spiska. Prepoloviti očekivanja u svakom pogledu i smanjiti time pritisak na sebe i okolinu.
Odabir aktivnosti na godišnjem odmoru ima značajan utjecaj na njegove zdravstvene i emocionalne benefite. Pronađena je korelacija između razine opuštenosti na godišnjem odmoru i trajanja njegovih pozitivnih efekata. Preporuka je da provodimo one aktivnosti koje nas osobno najviše regeneriraju, bez obzira na to kakvi su običaji ili potrebe drugih oko nas. Nekome će najviše odgovarati puno kretanja jer na taj način izbacuje nagomilani hormon stresa, netko drugi će „puniti baterije“ kroz upoznavanje različitih običaja i kulture, a netko će biti najbolje regeriran nakon par dana „ničega“. Ispravno planirati aktivnosti i jasno komunicirati s okolinom o tome što je vama potrebno prije nego što se zajedno uputite na put može biti ključno za dobar efekt godišnjeg odmora.
Očekivanje da će nam svi suputnici čitavo vrijeme biti ugodno društvo potpuno je nerealno. Vizija druženja na godišnjem odmoru često se ne podudara s realnošću provođenja velike količine vremena s istim ljudima na istom prostoru. Rijetko kada ustvari očekujemo da ćemo imati različite psihološke potrebe i različita raspoloženja. Negativne emocije javljaju se u procesu o(t)puštanja nagomilanog stresa i nerazriješene emocije pojavljivat će se niotkuda baš u trenucima kada bi trebali biti dobro raspoloženi.
Stav prihvaćanja različitosti potreba i osjećaja, točno takvih kakvi jesu u danom trenutku, bez osude ili kritike sebe i drugih jedini je način da ove situacije prođemo glatko. Poštivanje svojih i tuđih potreba za samoćom i individualnim prostorom, slušanje i spremnost na dogovaranje. Očekivanje da ćemo se složiti oko potreba bez pregovaranja ili stav da je to „natezanje“ ili „zamaranje sitnicama“ siguran je put u konflikt jer smo time obezvrijedili nečiju potrebu. Pregovori kroz nenasilnu komunikaciju u kojoj smo svi jednako važni, vrijedni i „ispravni“ jedina su formula u kojoj je moguće izbjeći stresne sukobe tijekom godišnjeg odmora.
Odredite adekvatno trajanje odmora. Istraživanja o efektima trajanja godišnjeg odmora na dobrobit u vidu osjećaja odmorenosti, opuštenosti i zdravlja pokazuju da se većina pojedinaca počinje opuštati i osjećati da su na godišnjem odmoru tek nakon tjedan dana (8. dan). Nakon toga počinje proces odmaranja te bi stoga godišnji odmor trebao trajati minimalno dva, a idealno više od dva tjedna.
Ukoliko to nije moguće, pozitivni efekti redovitih kraćih odmora mogu poslužiti kao zamjena za godišnji odmor, ali samo privremeno. I kratak odmor je bolji od nikakvog pod uvjetom da ga provodimo redovito. Studija na preko 3.000 kanadskih radnika otkrila je da je uzimanje više kraćih odmora pozitivno povezano i s ukupnim zdravstvenim i životnim zadovoljstvom. Otkriveno je i to da su češća kraća (i manje zahtjevna) putovanja vrlo dobar način da se održi ravnoteža: reducira razina stresa i poveća osjećaj radosti i zadovoljstva.
Važno je predvidjeti i poslovni moment na godišnjem odmoru – poruke ili pozive koje je u današnje telekomunikacijsko doba gotovo nemoguće izbjeći. Tu pomaže pravilo jasnih i fer granica. Postavite pravila za poslovnu komunikaciju za vrijeme odmora. Ukoliko je neophodno biti dostupan, dogovorite vrijeme koje je vama za to najprikladnije kako biste zadržali kontrolu i autonomiju. Potpuno ignoriranje poziva kolega ili zanemarivanje situacije na poslu može stvoriti dodatne probleme u budućnosti, a prevelika raspoloživost daje nejasnu poruku okolini oko toga gdje je granica koju treba poštivati.
Kako dodatno povećati pozitivne efekte odmora
Pokazalo se da planiranje, maštanje i priprema povećava doživljaj sreće. Proces planiranja sljedećeg putovanja može vas razveseliti. Studija objavljena u časopisu Applied Research in Quality of Life iz 2010. godine otkrila je da je “iščekivanje odmora” podiglo razinu osjećaja sreće kod ispitanika tjednima prije samog putovanja. Drugo istraživanje utjecaja stresa na metabolički sindrom stručnjaka sa Syracuse University-ja pokazalo je značajno smanjeni utjecaj stresa na osobe koje planiraju godišnji odmor i po par tjedana prije.
Produljenje pozitivnih efekata godišnjeg odmora možemo postići tako da podijelimo uspomene. Okupljanje društva po povratku s odmora kako bismo zajedno pogledali fotografije i prepričavanje iskustava vraćaju nas poput „sidra“ u dobro emocionalno, a time i fiziološko stanje. Iskustva koja ste imali na odmoru imaju dugotrajne učinke jer gledanje prošlih iskustava u pozitivnom svjetlu može utjecati na vaše trenutno stanje sreće.
Za kraj…
Ako čekamo godišnji odmor da bismo se zabavili, naspavali, promijenili svakodnevnu rutinu, bili u prirodi i opušteno se družili s ljudima, to je znak da naš način života nije uravnotežen i pitanje je trenutka kada ćemo se morati suočiti sa zdravstvenom ili psihološkom krizom.
Istraživanja pokazuju da godišnji odmor vraća energiju samo na kraći period. Godišnji odmor neće dovesti do trajnijih promjena u našem raspoloženju ili sreći jer je za to potrebno više, međutim već i 120 minuta tjedno u prirodnom okruženju parka ili uz vodu povezano je s dobrim zdravljem i dobrobiti, tako da je ponekad dovoljno i samo sjesti pod drvo ispred kuće da bismo povratili ravnotežu za taj dan i usrećili se.
Izvori:
- Bryce Hruska; Sarah D Pressma; Kestutis G Bendinskas; Brooks B. Gump (2019); Vacation frequency is associated with metabolic syndrome and symptoms; Psychology and Health 35(3):1-15
- Christopher J. May, Brian D. Ostafin & Evelien Snippe (2019); The relative impact of 15-minutes of meditation compared to a day of vacation in daily life: An exploratory analysis; Published online:
- Fritz, C., & Sonnentag, S. (2006); Recovery, well-being, and performance-related outcomes: the role of workload and vacation experiences; Journal of Applied Psychology, 91 (4), 936.
- Gump, B. B., & Matthews, K. A. (2000); Are vacations good for your health? The 9-year mortality experience after the multiple risk factor intervention trial; Psychosomatic Medicine, 62 (5), 608-612.
- Hilbrecht, M., & Smale, B. (2016); The contribution of paid vacation time to wellbeing among employed Canadians. Leisure/Loisir, 40 (1), 31-54.
- Yi Chen, Xinran Y. Lehto & Liping Cai (2013); Effect of vacation duration and frequency on travelers’ subjective well-being
- Joudrey, A. D., & Wallace, J. E. (2009); Leisure as a coping resource: A test of the job demand-control-support model. Human Relations, 62 (2), 195-217.
- Perlow, L. A., & Porter, J. L. (2009); Making time off predictable–and required. Harvard business review, 87 (10), 102-9.
- Terry Hartig, Ralph Catalano, Michael Ong, S. Leonard Syme (2013); Vacation, Collective Restoration, and Mental Health in a Population; Society and Mental Health; https://scholarworks.umass.edu
