Živimo u užurbanom svijetu gdje nam svakodnevno nedostaje vremena da se posvetimo običnim aktivnostima i samima sebi. Nažalost, vrijeme ne možemo zaustaviti, nego se ipak moramo ograničiti unutar 24 sata koja imamo te unutar njih organizirati sve svoje dnevne, tjedne, mjesečne ili godišnje obaveze, posao, vrijeme za spavanje i odmor te vrijeme za „vlastiti užitak i sreću“. Upravo iz tog razloga, ljudima je u cilju (ili bi možda trebalo biti 🙂 ) što kvalitetnije rasporediti vrijeme kako ga ne bi bespotrebno gubili i razbacivali na sitnice.
U posljednje vrijeme, vrlo popularna tema u business svijetu je upravo tema upravljanja vremenom ili takozvani „time management“. Budući da je vrijeme jedno od najvrjednijih resursa koje imamo, učinkovito upravljanje vremenom je iznimno važna životna vještina koja pomaže u prevenciji stresa, povećavanju osobne i radne učinkovitosti, ostvarivanju ciljeva i stvaranju ravnoteže u životu.
Međutim, ljudi precjenjuju važnost poslovnog time management-a naspram osobnog (privatnog) time management-a.
Osjećate li često da ste toliko zauzeti da niti ne stignete razmišljati o vlastitim potrebama, a kamoli učiniti nešto za sebe?
Kod većine ljudi koji „nemaju vremena za sebe“ postoji jaka želja da se osjećaju korisno te da osiguraju pozitivnu evaluaciju od strane drugih (bilo da je to šef, partner, dijete). Također, iz toga proizlazi strah od npr. odbijanja zadataka koje nam okolina nametne ili koje si sami nametnemo. Neki od primjera takvog ponašanja su: u svakom trenutku, svaki kutak stana mora biti uredan za slučaj da netko dođe (inače će me procijeniti kao neurednog) ili ako zamolim šefa za pomoć na zadatku ili odgodu roka, nisam dovoljno vrijedan radnik. Niti ne razmišljamo o činjenici da ukoliko ne poštujemo sami sebe i svoje vlastito vrijeme, ne mogu nas/ga poštivati niti drugi ljudi.
Tek kada se uvjerimo u to da svijet ne ovisi o nama te da se ništa neće dogoditi ako malo usporimo, stanemo ili odgodimo poneku obavezu te kada si damo dopuštenje da učinimo nešto za sebe, tada možemo definirati i planirati što je to što nam treba i što možemo učiniti za sebe.
Kako to učiniti?
Jedno je sigurno – naše svakodnevne obaveze neće same od sebe nestati, no ono što ponekad možemo učiniti je pitati kolegu na poslu ili partnera kod kuće da preuzme neke od „naših“ zadataka, ne ograničavati se stalnim rokovima (sigurno nisu sve obaveze jednako hitne i neizbježne) i ne obećavati stvari koje su u realnom vremenu već same po sebi teško ostvarive.
Budući da svaka osoba ima različite potrebe u različitim životnim fazama (naravno, one najosnovnije se preklapaju), svatko za sebe treba definirati što treba, želi i što ga u konačnici čini sretnim. To može biti više sati sna, fizička aktivnost, kuhanje, čitanje, volontiranje ili pak druženje s djecom, obitelji i prijateljima.
Također, važno je da ono što želimo ipak bude realno s obzirom na naše neizostavne svakodnevne obaveze i na trenutnu situaciju. Možda neće biti moguće otići na odmor bez djece na 5 dana, ali na 2 dana hoće; možda u ovom trenutku ne možete otići na druženje s prijateljima koje dugo niste vidjeli, ali možete se putem video call-a čuti dok npr. kuhate; možda ne možete spavati noću 7 sati ako imate malu djecu, no možete dodati popodnevni polusatni odmor itd.
Kada ste zadnji puta stali i zapitali se što je to što bi moglo ispuniti vaše potrebe i želje u roku koji imate?
Vrijeme za sebe bilo bi dobro uvrstiti u naš dnevni/tjedni raspored jer će nam dati jasnu sliku kako se ta aktivnost uklapa u raspored s obzirom na ostale aktivnosti te je sigurnije da ćemo onda to planirano vrijeme i iskoristiti za prave stvari (one koje želimo). Također, veća je vjerojatnost da to vrijeme nećemo potratiti na npr. pregledavanje svih postojećih društvenih mreža umjesto na aktivnu brigu o sebi i zadovoljavanje svojih potreba (što u većini slučajeva djeluje na način da povećava razinu energije i motivacije).
Međutim, nije dovoljno vrijeme i aktivnosti za sebe uvrstiti u raspored samo za sutra nego taj primjer treba nastaviti slijediti. Postoje razni načini koje možemo osmisliti, a koji će nas poticati da ne odustajemo od sebe. Npr. ako želimo vježbati, a nismo konzistentni, možemo se prijaviti na treninge koje moramo unaprijed rezervirati te gdje postoji kazna ako propustimo termin treninga na koji smo se prijavili; ako želimo zdravije jesti, možemo izbaciti dio nezdrave hrane iz stana, napraviti popis za kupnju i raspored za svaki obrok u danu. Podsjećajte se zašto vam je to važno, osobito kako bi prevenirali odlaganje i preskakanje isplaniranih aktivnosti kada ste umorni ili nemotivirani.
Naposljetku, jednako važno (ako ne i važnije od prethodnih stavki) je postavljanje vlastitih granica. Ako vam prijatelj/partner predloži druženje baš kada vam se to ne radi ili ste tada imali nešto drugo u planu, predložite odgodu i dogovorite drugi dan. Ako vas klijent traži sastanak izvan radnog vremena, ipak pokušajte predložiti termin koji je više u skladu s vašim rasporedom ili ako vas netko traži stalne usluge i to u zadnji tren, razgovarajte s tom osobom o poštivanju tuđeg vremena ili predložite da vas idući put pita za pomoć na vrijeme.
Kada sami naučimo prioritizirati svoje potrebe i dovedemo ih u balans s ostalim poslovnim i obiteljskim obavezama tek tada možemo voditi ispunjen život koji ovisi o našim odlukama i upravljanju vlastitim vremenom. Na kraju dana, ipak samo mi možemo procijeniti koliko smo zadovoljni prethodnim danom, analizirati ga te prilagoditi i planirati svoje vrijeme kako bismo ostvarili svoje poslovne i osobne želje.
